OBIČAJ "LASTOVSKOG POKLADA"

Pokladi na otoku Lastovu kao vrijeme zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske životne stege, postoje još od davnih vremena. Nalazimo ih u Lastovskom statutu iz 1310 godine, kao Carnevale, razdoblje koje je pored raznih načina zabave i opuštanja primjerenih onom vremenu i prilikama, bilo pogodno za klanje prekobrojnih grla stoke (janjaca, kozlića). Dakle, nije se samo dobro zabavljalo, već se dobro jelo i pilo. Vremenski, Pokladi su smješteni u zimsko doba, poslije crkvenih blagdana (Božić, Sv. Stjepan, Sv. Ivan, između Tri kralja i Čiste srijede), kada su dani kratki, a noći duge. To je, dakle, savršeno vrijeme za pučko ludovanje i pripreme za nadolazeću korizmu i velike proljetne radove u polju i na moru.

Pokladni običaji (u obliku i sadržaju kakvog danas poznajemo) povezan je sa opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani poslaše svog glasnika sa zahtjevom da se Lastovci bez borbe predaju. Lastovci su, međutim, glasnika zadržali. Kako se glasnik nije vraćao, Katalani se vojskom ukrcanom na brodove uputiše prema Lastovu u namjeri da porobe i zauzmu otok. Kad je osmatrač na izvidnici iznad mjesta Lastova ugledao brodovlje, okrene se prema mjestu i zaviče: "Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo! Eto idu Katalani i bit ćemo svi poklani!" Tada Lastovci sa svojim svećenikom napuste mjesto i popeše se na brdo Hum do crkvice Sv. Jurja i molitvi da ih Bog sačuva od Katalana promatraše dolazak brodovlja. Tada učini veliko nevrijeme, potopi brodove, a ostatak se okrene i vrati u Korčulu, te se nikad više ne vratiše na Lastovo. Kada su Lastovci vidjeli što se dogodilo i da je pogibelj prošla, sretni i radosni vratiše se u mjesto. Uzmu Katalanskog glasnika, stave ga na tovara, te provedu kroz selo uz porugu i ismijavanje. Puste ga tri puta niz rastegnutu uzu, dovedu na Dolac gdje mu presude. Činjenica je da povik osmatrača "Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo" sačuvana je i do danas, kao i običaj hodočašćenja Lastovaca (bosi) do crkve Sv. Jurja. 

Od tih davnih vremena Lastovci su ljubomorno čuvali, oplemenjivali i sačuvali običaj Lastovskog Poklada prenoseći ga usmenom predajom "s koljena na koljeno". Poklad je svojim početkom, trajanjem i završetkom vezan uz kalendar katoličkih blagdana. Pokladni običaji počinju blagdanom Sv. Antuna, a završavaju Čistom sredom. Pokladni običaj isključivo je vezan za mjesto Lastovo.

Izvor: http://www.lastovski-poklad.hr/stranice/obicaj.html